Velika diskusije se u Hrvatskoj vode oko pitanja treba li vjeronaučna nastava biti organizirana u sklopu školske nastave ili se radi isključivo o pitanju u ingerenciji crkve. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović predložio je da vjeronauk zbog organizacije posla u školama bude ili prvog ili posljednjeg nastavnog sata. Na to je oštro reagirao nadbiskup Marin Srakić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zatraživši očitovanje predsjednika Vlade Zorana Milanovića jer HBK smatra da je Jovanovićeva preporuka ozbiljan pokazatelj nepoštovanja nadležnosti i suodgovornosti nad vjeronaukom kao predmetom u javnim školama i da se tako krše dogovorene obveze.
Činjenica je da hrvatska država sve teže i teže može plaćati ogromne materijalne obveze iz ugovora s Vatikanom koje su bez presedana u svijetu, izuzev onih ugovora kojeg Sveta Stolica ima s Italijom.
„Logično je da vjeronauk bude prvog ili posljednjeg školskog sata i mislim da je intervencija nadbiskupa Srakića bespredmetna“, izjavio je za Novi list dr. Ivica Maštruko, sociolog religije i hrvatski veleposlanik u Vatikanu.
Don Ivan Grubišić, saborski zastupnik, ističe da je Crkva međudržavnim ugovorima dobila više nego što je to normalno u nekoj demokratskoj državi. Splitski svećenik je protivnik učenja vjeronauka u školama, te smatra da je za vjeronauk mjesto u crkvenim ustanovama.
„Mislim da je u financijskom smislu Hrvatska u takvoj krizi u kakvoj ona više ne može servisirati slične obveze. Treba pristupiti izmjenama ugovora s Vatikanom, ne samo što se tiče materijalnih davanja nego i svekolikog utjecaja kojeg Crkva ima na državu i hrvatsko društvo. Crkva je apsolutno privilegirana u odnosu na druge institucije“, kaže Grubišić.
Podsjetimo za usporedbu da je u Njemačkoj vjeronauk sastavni dio školske nastave. U većini njemačkih pokrajina nastava je organizirana u dva dijela: evangelistički i katolički vjeronauk. Za učenike drugih konfesija i vjeroispovijesti postoji izborni premet etika. (cd)
