Nakon pristupa EU Hrvatskoj prijeti pad izvoza i porast nezaposlenosti

0

Prvog srpnja 2013. Hrvatska bi trebala postati punopravnom članicom Europske unije. I dok hrvatska službena politika ističe razne prednosti, malo se spominju problemi i poteškoće, pogotovo one koje očekuje hrvatsko gospodarstvo.

Veliku sumnjičavost naspram priključenju EU ovih dana ističu proizvođači hrane poput Agrokora, Kraša ili Atlantica. Naime, nakon srpnja 2013. njima više neće biti moguće obavljati bescarinske izvoze u regiju Balkana, prvenstveno u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Sukladno CEFTA sporazumu to je do sada bilo moguće. Međutim, pristupom EU takva solucija otpada, prijeti pad izvoza i porast broja nezaposlenih u Hrvatskoj. Hrvatska je prošle godine izvezla namirnice u vrijednosti od 500 milijuna eura, gotovo pola od toga u zemlje CEFTA-e poput BiH, Srbije, Makedonije, Albanije, Kosova, Crne Gore i Moldavije. A ne zaboravimo da će pristupom EU konkurencija hrvatskim proizvođačima prehrambenih proizvoda dodatno porasti.

Kako doznajemo, Hrvatska trenutno u Bruxellesu pokušava produžiti članstvo u CEFTA-i, jer je vlast u Zagrebu itekako svjesna opasnosti pada izvoza. Međutim, Paul Vandoren, čelnik predstavništva EU u Zagrebu već je odgovorio da takvo što neće biti moguće. „Svjesni smo problema. Europska komisija će provjeriti da li Hrvatska može naći bilateralna rješenja sa svojim partnerima, barem za određene kategorije proizvoda“, kazao je Vandoren.

Porast broja nezaposlenih u ovom trenutku za Hrvatsku bi bio prava katastrofa. Pogotovo jer se zemlja ionako već nalazi u recesiji. Trenutna stopa nezaposlenosti iznosi 20 posto, a Europska komisija objavila je da računa s dodatnim padom hrvatskog BDP-a za 1,2 posto. Bruxelles je stoga Zagrebu već preporučio kandidiranje za više sredstava iz IPA fonda, iz kojega je Hrvatska do sada tek preuzela 37 posto raspoloživih sredstava. Zagrebu jednostavno nedostaju kvalitetni projekti i sposobni stručnjaci koji mogu izraditi adekvatne projekte koji bi se financirali iz EU fondova poput IPA. Paul Vandoren je također ocijenio da Hrvatskoj nedostaje direktnih ulaganja. „U tom smislu i nova vlast čini premalo“, kazao je Vandoren.

Kako ovih dana vidimo, i u brodogradilištima prijete masovni otkazi. U Kraljevici se to već dogodilo, pitanje je vremena kada će na red doći I drugi škverovi. Početkom članstva u EU, naime, Zagrebu će biti zabranjeno bilo kakvo subvencioniranje brodogradilišta. Pošto je do sada tek prodan jedan škver, a čak tri interesenta su odustali od kupnje drugih brodogoradilišta u Hrvatskoj, vlada sada pokušava instalirati državne investicijske fondove kao nove vlasnike brodogradilišta. Ni Paul Vandoren ne zna koje je rješenje najbolje za hrvatska brodogradilišta, samo je naglasio da bi za raspoloženje Hrvata naspram EU bilo štetno kada bi prije pristupa došlo do potpunog sloma hrvatskih brodogradilišta. (ez)

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *