EU donosi velike izazove hrvatskoj tekstilnoj industriji

0

Kao 28. država članica Hrvatska će 1. srpnja 2013. i službeno pristupiti Europskoj uniji. Posebno hrvatska tekstilna industrija nada se da će priključenjem EU nestati mnogobrojne administrativne prepreke i da će doći do brže i efikasnije trgovine na sektoru tekstila i odjeće. Pristupom Europskoj uniji Hrvatsku, među ostalim, čeka adaptiranje na tehničke uvjete za analizu odjeće. Ipak, prije pristupa hrvatska industrija tekstila i odjeće mora savladati još nekoliko prepreka.

„Industrija je sebi postavila dva glavna cilja prije punopravnog pristupa“, izjavila je dr. Mirjana Gambiroza Jukić, čelnica udruge za tekstil i odjeću pri Hrvatskoj trgovačkoj komori. „Produkcijske strukture moraju se prilagoditi uvjetima tržišta, potrebno je popraviti radne procese i uvoditi dodatne inovacije i know-how. Imamo stanovite poteškoće na području marketinga na domaćem tržištu. Samo one tvrtke imaju dobre izglede koje su već uložile veliki novac i koje su uspjele modernizirati proces proizvodnje“, dodala je Gambiroza Jukić.

Hrvatska tekstilna industrija karakterizirana je prvenstveno malim, nezavisnim poduzećima. Od ukupno 757 tvrtki čak njih 714 spada u kategoriju malih firmi, 37 je tvrtki srednje veličine i 6 velikih firmi. Među stranim investitorima u sektoru tekstila i odjeće ističu se posebice austrijski proizvođač Boxmark, talijanski Calzedonia te Benetton koji u Hrvatskoj zapošljava 500 ljudi, što u prodaji, što u proizvodnji. Stranim investitorima Hrvatska je zanimljiva zbog manjih troškova radne snage. Za usporedbu, u Hrvatskoj radnik u tekstilnoj indistriji zarađuje u prosjeku između 30 i 70 posto manje nego u Italiji.

Tekstil i odjeća pokrivaju 8 posto svih hrvatskih izvoza, odnosno 5 posto svih uvoza 27 zemalja članica EU. Trenutno u hrvatskoj tekstilnoj indistriji radi oko 20 tisuća građana, što je bitno manje nego u devedesetim godinama, kada je zabilježena rekordna brojka od 83 tisuće zaposlenih u tekstilnoj industriji. Daljnji izazovi za ovu branšu svakako se nalaze u velikoj konkurenciji, pogotovo iz susjedne Bosne i Hercegovine i Kine koji su u mogućnosti ponuditi još niže cijene. (cd, foto: sannse/wiki)

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *