Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno početkom ovog tjedna, pokazuje nastavak trenda smanjivanja izborne potpore dvjema vodećim hrvatskim strankama te postupno povećavanje potpore novim strankama i listama.
Unatoč tome i dalje je vidljiva bipolarizacija političke scene koju do sada nisu ozbiljnije ugrozile postojeće stranke, ali još uvijek niti nove inicijative i stranke (ORaH, Nacionalni forum, Savez za Hrvatsku).
Međutim, sve je vidljivije da nove inicijative i liste iz mjeseca u mjesec polagano grickaju izbornu potporu i na lijevoj i na desnoj strani. Kupnja automobila utjecala je na ocjenu rada Vlade, ali i na izbor stožerne stranke i koalicije na vlasti.
Na ljestvici stranačkih preferencija SDP je na prvom mjestu, ispred HDZ-a, Hrvatskih laburista, ORaHa i HNS-a. SDP početkom ožujka bilježi izbor od 22,4 posto (prema prošlomjesečnih 23,4%). Ovom padu izborne potpore SDP-a prinidojeli su loši rezultati rada njihove vlade, ali i neki javno neprihvatljivi potezi (poput kupnje automobila, sve češćih afere istaknutijih članova stranke).
Slabljenje izborne potpore glavnom konkurentu slaba je utjeha čelnicima HDZ-a koji nikako da pronađu pravu formulu u zemlji s dubokom ekonomskom krizom prebacujući političku borbu na teme iz prošlosti i radikalizirajući javnu komunikaciju s temama koje pomiču izborno klatno ove stranke u desno.
HDZ na ljestvici preferencija stranaka bilježi izbor od 20,2 posto (20,5% prije mjesec dana). Izborni prag na nacionalnoj razini prelaze još dvije stranke: Hrvatski laburisti s izborom od 7,0 posto (prema 6,8 posto iz veljače), dok je najveći dobitnik u ožujku ORaH i Mirela Holy s izborom od 5,5 posto (prema prošlomjesečnih 2,9 posto).
HNS se nakon prošlomjesečnih “turbulencija” vratio na izbornu potporu iz siječnja (sada 4,9 posto prema 4 posto iz veljače). Tako je isključivanje nekadašnjeg predsjednika stranke postala manje važna tema za birače ove stranke (barem za sada).
U preferencijama koalicija od posljednjeg mjesečnog istraživanja nastale su dvije nove koalicije (Savez za Hrvatsku i koalicija Nacionalni forum-HSLS) što je donijelo nove odnose na ljestvici preferencija koalicija.
Na vrhu ove ljestvice je aktualna vladajuća koalicija lijevog centra (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 27,9 posto, dok je koalicija koju okuplja HDZ (HDZ-HSS-HSP AS-BUZ-HDS-ZDS) s izborom od 23,2 posto na drugome mjestu. Slijede dvije stranačke liste: Hrvatski laburisti (7,2%) i Orah (6,8%). Još dvije liste na ovoj ljestvici prelaze izborni prag: koalicija Nacionalni forum-HSLS (6,3%) i Savez za Hrvatsku (5,9%).
Predsjednik Ivo Josipović je i u posljednjoj godini svog prvog mandata najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 34,7% (prošli mjesec 35,6%). Drugo mjesto na ovoj ljestvici prvi put je zauzela Mirela Holy s izborom od 7,9% (prema 4,2% iz veljače). Slavko Linić drži treće mjesto s izborom od 7,7% (u odnosu na prošlomjesečnih 8,9%).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara više od godinu dana u nizu drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 32,1 posto izbora (prema 30,8% iz veljače). Zoran Milanović je na drugom mjestu s 28,2 posto izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara (prema prošlomjesečnih 25,8%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 12,4%). Slavko Linić s izborom od 5,8 posto drži četvrto mjesto (prema prošlomjesečnih 7,7%).
Suđenja bivšemu premijeru Sanaderu za različite afere i dalje ga drži visoko na ljestvici najnegativnijih hrvatskih političara (3,5%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političara još su Željko Jovanović (2,2%), Marina Lovrić Merzel (1,8%), Nadan Vidošević (1,6%), Ivo Josipović (1,0%) i Vesna Pusić (0,9%).
U posljednjem istraživanju gospodarska kriza u zemlji najvažnija je tema iz proteklog mjeseca za 23,1 posto hrvatskih građana. Slijedi kupovina automobila za Vladu i ministarstva s izborom od 17,6 posto. Jedna “nedomaća” tema se vrlo visoko plasirala. Tako je kriza u Ukrajini najvažniji događaj u proteklih mjesec dana za 13,8 posto naših građana/ki.
Vremenske nepogode (led u Gorskom kotaru i poplave u Pokuplju) najvažniji su događaj za 11,7 posto ispitanika/ca. Još su dva događaja s nešto izraženijim izborom: štrajk solidarnosti i prosvjedi sindikata zbog Zakona o radu (7,0%) i slučaj županice Marine Lovrić Merzel (6,5%). Svi su ostali događaji zabilježili izbor rjeđe od 3 posto.
Vlada RH u svom dvadeset i šestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 26,4 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 29,3%), dok vladinu politiku ne podržava 59,4 posto građana (prema 56,4% iz veljače) uz 14,2 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila mršavu dvojku (2,08).
Predsjednik republike ocijenjen je tankom četvorkom (3,56), dok je najslabiju ocjenu rada dobio Hrvatski sabor (2,07). (cd,foto;Suradnik13/wiki/HRT)
