U prvoj televizijskoj debati Martina Schulza i Jean-Claudea Junckera kandidati Europskog parlamenta za stolicu šefa Europske komisije dali su vrlo slične odgovore na ključna pitanja o EU-u.
Obojica su odgovorila da kriza nije prošla sve dok se ne riješi pitanje nezaposlenosti, pogotovo mladih, i obojica su nezaposlenost navela kao središnji problem u narednom mandatu briselske Komisije.
“Vrhunac krize je iza nas, ali ostaje najteži dio, a to je nezaposlenost”, formulirao je Juncker. “Imamo 27 milijuna nezaposlenih, kriza će biti gotova kad se jasno pobijedi nezaposlenost mladih”, rekao je Schulz u 40 minutnoj debati na francuskom, iz Bruxellesa, za televiziju France24.
Na pitanje može li eurobond riješiti krizu eurozone, obojica su odgovorila da još nije vrijeme za uvođenje euroobveznice jer prije toga treba napraviti niz neophodnih priprema. Ali, obojica su naglasila da je “solidarnost” temelj Unije. J.-C. Juncker je rekao da Njemačka nije jedina u EU-u koja se protivi momentalnom uvođenju eurobonda, što je tražila skupina zemalja na čelu s Francuskom.
(Euroobveznica bi značila da najjače ekonomije jamče za sve druge u eurozoni, a Njemačka je rekla da taj oblik federativnosti dolazi u obzir tek nakon uspostave čvrste bankovne i fiskalne unije).
O tome da li je politika štednje, odnosno smanjivanja potrošnje, bila korisna, svaki je rekao da je bila neophodna.
“Mnoge članice su i punih 15 godina prije početka krize produbljivale deficit i povećavale dug”, rekao je bivši luksemburški premijer i bivši šef Eurogrupe. Dodao je da “nema rasta dok se povećava deficit” te da su u krizi “najbolje prošle zemlje čiji su dug i proračunski deficit u krizi bili najmanji”. “Politika rasta ne može se temeljiti na deficitu”, rekao je kandidat Europske pučke stranke.
Na isto pitanje, Martin Schulz je rekao da će neke investicije potrebne za ekonomski oporavak nužno voditi i povećanju deficita: “Investicije znače istodobno i da dug raste, ali znače i povratak rasta”. Ipak, “smanjenje duga je ključno, no tako da se za svaku zemlju napravi poseban program”, rekao je kandidat grupe Socijalista i Demokrata i time kritizirao i rad Trojke.
Nijedan se ne bi lišio eura. “Da nije bilo zajedničke valute u ovoj krizi još bi bili izbili i monetarni ratovi u EU-u”, rekao je Juncker. “Da ukinemo euro, bi li se time otvorilo i jedno radno mjesto?” upitao se Martin Schulz.
Obojica su se zadržala na tome kako treba očistiti put i olakšati razvoj SME-a, jer su oni “kičma oporavka”.
Njihovo slaganje oko ovih velikih tema je i razumljivo jer su odgovori koje daju plod dugačkih i vrlo iscrpnih debata i analiza. Pedesetak dana prije svibanjskih europskih izbora to ujedno znači da u velikim strateškim pitanjima između dvije najveće političke obitelji u EU-u postoji konsenzus.
Debata se završila oko uloge predsjednika Europske komisije. Juncker je kazao da bi se Komisija trebala baviti velikim, strateškim pitanjima, a ne bi se trebala previše petljati u život običnih ljudi, dok je Schulz kazao da Unija mora postati “efikasnija i bliža građaninu”, da treba “integrirati građanina u proces donošenja odluka”.
Kako sada stvari stoje, M. Schulz ima mnogo više šanse nego J.-C. Juncker da naslijedi Barrosa jer se predviđa da će Socijalisti i Demokrati dobiti na izborima više glasova od EPP-a, a osim toga i njihova mogućnost koaliranja je veća. Prevladava osjećaj da bi, s izborom Schulza, koji je sada predsjednik Europskog parlamenta, došao kraj austerityju ili odricanju koje se posljednjih godina nametalo Europi. (cd/Euroreport, foto: hrt.hr)
