Nastavak TV debate: EK-kandidati složni – nema više politike odricanja!

0

ŠTO JE POKAZALA NOVA TV DEBATA ČETVERO KANDIDATA EP-a ZA SLJEDEĆEG PREDSJEDNIKA EUROPSKE KOMISIJE

U televizijskoj debati četvero kandidata za mjesto predsjednika Europske komisije, Guy Verhofstadt, kandidat frakcije ALDE Europskog parlamenta poljuljao je J.-C.Junckera i M.Schulza. Problem koji se vidi u predstavljanju Junckera i Schulza jest da su njihovi stavovi o nizu tema vrlo slični pa se čini kao da se trude istaći razlike.

Bivši belgijski premijer bio je vrlo kritičan prema Barrosovom mandatu. Smatra da bi njegova Europska komisija bila mnogo efikasnija, ali i inače da bi nastojao “radikalno zaokrenuti” Europu prema većoj integriranosti i efikasnosti. U biti, Verhofstadt je nudio za Europu model Beneluksa, koji je ovdašnjim građanima samorazumljiv, efikasan i neproblematičan.

Verhofstadt se založio i za “čvrsto vodstvo” Europske komisije, što je ponovo bila otvorena kritika Barrosu. Belgijanac tako govori jer nema realnih šansi da postane Barrosov nasljednik, budući da mnoge zemlje nisu spremne za jače integriranu Uniju. Zato je on kao kandidat unaprijed otpisan, ali Verhofstadt skuplja poene za neko drugo prominentno europsko mjesto.

Nikakve izglede nemaju ni Zeleni koje je na debati od utorka predstavljala energična Franciska Keller. Ali, svi su oni zajedno postavili glavne gabarite debate za narednih nekoliko godina, odnosno, dali su na znanje stavove svojih stranačkih koalicija o imigraciji, nezaposlenosti, položaju Europske komisije, demokratizaciji.

U ekonomskim pitanjima, predstavnici svih velikih europskih političkih obitelji zalažu se prestanak odricanja (eng. austerity), uključujući Jean-Claude Junckera koji je, ako ne dođe do neočekivanog obrata, najvjerojatniji predsjednik Europske komisije. Naime, kako Lisabonski ugovor nalaže da zemlje članice koje odlučuju o predsjedniku “uzmu u obzir rezultate europskih izbora”, čak ako demokršćanske stranke ne pobijede, rezultat će biti tijesan, tako da će oba kandidata biti legitimirana glasanjem. Budući da je većina lidera u Vijeću iz redova demokršćana, a J.-C. Juncker ima podršku A. Merkel te dolazi iz male zemlje, to ga čini favoritom.

“Borit ću se za Europu zaposlenosti, nikako odricanja, ali ipak zdravih financija jer bez zdravih financija nema pravog rasta”, rekao je J.-C. Juncker. Luksemburžanin je i ranije, kao šef Eurogrupe, bio kritičan prema odricanju i štednji, ali sada je malo ublažio retoriku, vjerojatno da se ne zamjeri njemačkoj kancelarki.

Martin Schulz kritizira odricanje, ali je naglašavao potrebu zapošljavanja mladih “koji plaćaju račun za krizu za koju nisu nimalo odgovorni”.

Franciska Keller kritizirala je pojavu da partije desnog centra apsorbiraju neke teze radikalne desnice “jer to ne umiruje radikalnu desnicu, nego razara desni centar”.

Ako on postane šef Europske komisije, rekao je J.-C. Juncker, Komisija neće ulaziti u dijalog s takvim strankama.

Trojica veterana europske politike su za kontroliranu imigraciju, dok je njemačka ekologinja za mnogo otvorenije granice prema tražiteljima azila i izbjeglicama. Svi se slažu da je imigracija činjenica života Unije, ali i da je korisna, te da treba poraditi na legalnosti imigracije s jedne i borbe protiv ilegalne imigracije s druge strane.

Ukrajina izuzetno brine sve europske političke obitelji, vidi se iz prezentacije kandidata za mjesto šefa Europske komisije. Složili su se da je “ugrožena europska sigurnost”. J.-C. Juncker je rekao: “Ne treba nam treći svjetski rat”, a G. Verhofstadt da EU “mora smoći snage oduprijeti se oligarsima”. Ipak, otklonili su jače ekonomske sankcije prema Rusiji. (cd/euroreport, foto: facebook)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *