EU nam pomaže u izgradnji sustava za opskrbu vodom, obnovi infrastrukture, ulaže se u dječje vrtiće i proizvode poput višnje maraske

0

I dok se u javnosti često pojavljuju kritički tonovi oko hrvatskog članstva u EU, problemi, preveća regulacija i birokracija, malo se čuje o dobrim stvarima hrvatskog članstva i projektima koji su pokrenuti ili planirani uz pomoć i sredstva iz europskih fondova. Crodnevnik donosi mali pregled do sada učinenog:

Europska komisija usvojila je Partnerski sporazum s Hrvatskom koji sadrži strategiju za optimalno korištenje novca europskih strukturnih i investicijskih fondova u Hrvatskoj. Sporazum otvara put za ulaganje 8,6 milijardi eura u okviru kohezijske politike u programskom razdoblju 2014. do 2020. godine. Uz to, za Hrvatsku je EU izdvojio i dvije milijarde eura za ruralni razvoj te 252,6 milijuna eura za ribarstvo i pomorski sektor. Tim povodom Komisija je na svojim internetskim stranicama objavila i nekoliko pozitivnih primjera dosadašnjeg ulaganja novca u sklopu kohezijske politike prema Hrvatskoj.

Pet je europskih strukturnih i investicijskih fondova. To su Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Od spomenutih 8,6 milijardi iz kohezijske politike 5,84 milijarde namijenjeno je hrvatskim slabije razvijenim regijama. Za programe Kohezijskog fonda alocirano je 2,56 milijardI, 146,1 milijun za europsku teritorijalnu suradnju te 66,2 milijuna za Inicijativu za zapošljavanje mladih. Europski socijalni fond (ESF) u Hrvatskoj će potrošiti najmanje milijardu i pol eura.

Hrvatske vlasti stekle su vrijedno iskustvo u upravljanju novcem fondova EU-a u okvirima pretpristupnih IPA programa, podsjeća Europska komisija. Regionalna i lokalna tijela koristila su sredstva IPA-e da bi razvili nove vrste projekata u području transporta, okoliša, poduzetništva i istraživanja, anticipirajući provedbu Unijina acquisa.

Primjerice, dva centra za gospodarenje otpadom sagrađena su u Kaštijunu i na Marišćini. Sustavi za opskrbu vodom i pročišćavanje otpadnih voda u Kninu, Sisku, Poreču i Osijeku povećat će dio populacije priključen na javnu kanalizacijsku mrežu i povećati kvalitetu pitke vode. BIOCentar u sklopu Sveučilišta u Zagrebu osigurat će istraživačku i poslovnu infrastrukturu te ekspertna znanja u biotehnologijama za mala i srednja poduzeća. Obnova i poboljšanje infrastrukture u blizini zagrebačkog Glavnog željezničkog kolodvora omogućit će lakši i brži tok prometa vlakova kroz tu postaju…

Evo i priča o uspješnim ulaganjima Europskog fonda za regionalni razvitak (ERDF):

U suvremeni sustav za obradu otpadnih voda u Slavonskom Brodu, na koji će se priključiti 9950 stanovnika, Kohezijski je fond uložio 15,3 milijuna eura. Projekt će pomoći u zaštiti okoliša i postizavanju europskih ekoloških standarda. Centar za komercijalizaciju i inkubaciju bioznanstvenih tehnologija BIOCentar na Kampusu Borongaj Sveučilišta u Zagrebu izgrađen je sa 13,9 milijuna eura iz ERDF-a. Zadaća mu je da razvije kapacitete za transfer i primjenu u industriji otkrića do kojih dođu fakulteti i javni istraživački instituti.

S 496.800 eura ERDF je potpomogao proizvodnju prehrambenih proizvoda i prerađevina od višnje maraske, za koju Komisija kaže da je vrsta kisele Morello višnje, a one koje se uzgajaju na hrvatskoj obali, osobito u okolici Zadra, smatraju se najboljima na svijetu zbog njihova reskog okusa i tamnog crvenog soka. Projektom se žele stvoriti novi proizvodi od maraske, osvojiti nova tržišta za to hrvatsko voće te stvoriti nove prilike za zapošljavanje lokalnog stanovništva.

Komisija ističe i dva programa Europskog socijalnog fonda. Prvim programom je Fond sa 149.000 eura sufinancirao poboljšavanje izgleda za zapošljavanje visokoobrazovanih, a dugotrajno nezaposlenih u Osiječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Potpore se daju za poduzetništvo te stjecanje osobnih i informatičkih vještina. Sa 94.551 eurom ESF je potpomogao zapošljavanje odgojitelja u dječjim vrtićima koji u gradu Pleternici žele brinuti za djecu zaposlenih roditelja. Program je osigurao trening i radno iskustvo za 225 mladih osoba u planiranju i vođenju novih skupina djece. (cd/Euroreport)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *