Političke stranke u Hrvatskoj slavodobitno i pune samopouzdanja predale su svoje kandidacijske liste za predstojeće parlamentarne izbore Državnom izbornom povjerenstvu. Čitali smo da su neki potpise prikupili doslovce u zadnjoj sekundi, dok su drugi pobrkali imena svojih koalicijskih partnera. Za iseljeništvo/dijasporu ono najvažnije: procurile su prve informacije o izbornim listama za XI. izbornu jedinicu!
Za glasove iseljenika ne natječu se sve stranke. Vladajući SDP, primjerice, ni ovaj put nije ponudio listu za omraženu mu dijasporu, što dovoljno govori o interesu kukuriku-partije za dobrobit hrvatskih iseljenika i jačanje domovinskih veza sa njima… No čini se da ni druge stranke ne slijede previše ozbiljne i iskrene namjere kada je riječ o dijaspori, premda vole pričati o povratku iseljenika, “natprirodnom” potencijalu stručnih mladih snaga u hrvatskom iseljeništvu, rodoljubno obojenim investicijama iz dijaspore, da ne nabrajamo dalje slične demagoške floskule kojima po hercegovačkim, slavonskim i inim večerima u dijaspori (ne)vješto žongliraju turbo-domoljubni političari i njihovi nadobudni pomoćnici.
Dovoljno je baciti pogled na listu tradicionalno najjače stranka u “dijaspori”, HDZ-a, koji je na čelo svoga popisa postavio dr. Božu Ljubića. Na drugom mjestu je Ivan Šuker, odborski “dijasporac”, koordinator liste, svestrani bivši ministar financija i košarkaški funkcioner pred (pod) kojim pokleknu i televizijska sjedala, dok je treći Nevenko Barbarić, načelnik općine Ljubuški. Slijede Željko Raguž, dugogodišnji direktor Radija Herceg-Bosne, Mijo Crnoja, predstavnik Zajednice branitelja HDZ-a i pukovnik HVO-a iz Jajca odnosno Dugog sela, Ante Jukić, posuški HSS-ovac, te Dragan Konta, predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a. Jedna od najvećih legendi Domovinskog rata, general HV-a i HVO-a Željko Glasnović, nalazi se na osmoj poziciji HDZ-ove liste. Nakon što je na izborima za Europski parlament bio na desetom mjestu, frankfurtsko-düsseldorfsko-stuttgartski konzul Ivan Sablić ovaj put je napredovao do devetog mjesta na HDZ-ovoj listi. U stopu ga prati bivši kick-boxing prvak Miroslav Piplica iz Beča koji je ujedno i predsjednik HDZ-a u Austriji. Za “top ten” ovaj put nisu bili dovoljno dobri Petar Kuntić iz Srbije, Zvonimir Banović, predsjednik HDZ-a BiH u Tuzlanskoj županiji, predstavnica ljepšeg spola Darija Prskalo niti bokeljski Hrvat Ilija Janović.
HDZ-ovu dosadašnju prevlast u XI. izbornoj jedinici sigurno neće ugroziti kandidat MOST-a, glazbenik Jurica Popović (?!). Možda će veća mrvica glasova otpasti na liste Milana Bandića ili Željke Markić, ali bude li “sve po planu” dijasporska tri mandata osvaja – “zna se” tko.
Jesu li, dakle, navedena imena s liste HDZ-a ujedno i imena koja će jamčiti poboljšanje odnosa s dijasporom, koja će privući masovan interes pustih stručnih Hrvata u iseljeništvu i koja će, na kraju krajeva, spriječiti trenutačno nezaustavljiv brojčani rast biračkog tijela u XI. izbornoj jedinici? Jesu li to ljudi koji su, na primjer, kadri sutra i prekosutra okupiti mlade stručnjake iz iseljeništva, ljude iz top pozicija u raznim sektorima gospodarstva koji nikad nisu čuli za Tita, ustaše, četnike ni komuniste nego samo za biznis, struku, red, rad i uspjeh, kojima je u srcu domovina, ali na jeziku samo engleski, njemački ili španjolski jezik, i s njima raspraviti o njihovoj budućoj ulozi za Hrvatsku? Što bi bio argument imena s liste pod ključem “XI.”? Možda kakav ljigavi osmjeh ili mucanje na engleskom, njemačkom ili španjolskom jeziku?
Gospodo, dajte uozbiljite se više i prestanite podcjenjivati hrvatske iseljenike. Je li HDZ gore navedenim sastavom izborne liste za XI. izbornu jedinicu pokazao da mu je stalo do iseljeništva kao iseljeništva ili pak iseljeništvom (ili možda ipak autohtonim narodom koji ma pravo na svoj entitet??) smatra prvenstveno Hrvate u Bosni i Hercegovini?
I na kraju, kako se osjećaju sada posjetitelji spomenutih hercegovačkih, slavonskih i inih večeri diljem dijaspore, kojima se svašta trubilo s pozornice, kada vide (a gledaju li uopće?) da čak ni uz preferencijalno glasovanje faktički ne mogu odabrati kvalitetnog i stručnog predstavnika iz svoje sredine koji bi u majčici domovini zatražio zera pažnje za napaćeni gastarbajterski život u tuđini, ali promicao i izazove spajanja novih generacija dijaspore s pomoću svijetova cybera, pametnih telefona i smart engineeringa.
Odgovore na ta pitanja, dragi čitatelji, zaključite sami.
Dario Kolmanić
