ZNANSTVENA RADIONICA naslovljena “Od nepoznatosti do vidljivosti – Hrvatska emigracija (1945. ― 1990.) u zbirkama kulturno-baštinskih i znanstvenih ustanova (FROM OBSCURITY TO VISIBILITY – Croatian Emigrant Communities (1945 ― 1990) in the Collections of Cultural Heritage and Scholarly Institutions održat će se 5. svibnja 2017. u Zagrebu na Hrvatskom institutu za povijest s početkom u 9:15.
Nakon 1990. godine u hrvatskoj historiografiji, usprkos stanovitim doprinosima nije bilo opsežnijeg istraživanja ove problematike, koja je u skladu s projektnom temom prepoznata kao jedan vid kulturne opozicije u doba socijalizma.
Prvi cilj radionice je ukazati na činjenicu da nije moguće sagledati u cjelini hrvatsku povijest druge polovice 20. stoljeća bez da se u razmatranje uzme njezina emigrantska sastavnica. Razlog tomu je što se u doba socijalizma nisu mogla izraziti ona politička i kulturna kretanja koja su, ili osporavala jugoslavensku državu, ili komunističku diktaturu, ili pak jedno i drugo. U tom smislu, emigracija je djelovala kao nadomjestak za opoziciju.
Drugi cilj radionice je upoznati znanstvenu zajednicu i širu zainteresiranu javnost s dostupnom emigrantskom građom u kulturno-baštinskim i znanstvenim ustanovama Republike Hrvatske u svrhu podizanja svijesti o tako važnoj i neistraženoj baštini, te poticanja zanimanja istraživača za ovu problematiku.
Treći cilj radionice sastoji se u prikupljanju informacija o stanju očuvanosti i potrebama zaštite građe vezane za emigrantsku tematiku. Zaključci će u sklopu projekta COURAGE poslužiti u izradi nacionalnih izvješća i preporuka (country reports) na nacionalnoj i europskoj razini.
Poziv na radionicu uputili su organizatori Teodora Shek Brnardić, nacionalna koordinatorica projekta COURAGE, Lidija Bencetić, Stipe Kljaić i Josip Mihaljević.
U programu sudjeluju Mario JAREB, voditelj Odjela za suvremenu povijest i član Upravnog vijeća Hrvatskog instituta za povijest, Teodora SHEK BRNARDIĆ, nacionalna koordinatorica projekta COURAGE, Ivo BANAC (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Vlatka LEMIĆ (Hrvatski državni arhiv), Željka LOVRENČIĆ (Nacionalna i sveučilišna knjižnica), Martina JURČIĆ (Hrvatski institut za povijest), Dijana SABOLOVIĆ-KRAJINA (Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ u Koprivnici), Željka ZDELAR (Memorijalna zbirka Jozo Kljaković) i Koraljka KOS JURČEC (Galerija Klovićevi dvori).
Projekt je financiran kroz pomoć Europske komisije.
(cd)
