FOKUS „NJEMAČKA POLITIKA U BiH“: Raspudić nazvao stav Juratovića „čistom perverzijom“; hrvatske organizacije u Njemačkoj šute

0

josip juratovicNjemački zastupnik u Bundestagu, Josip Juratović, ovih je dana u razgovoru za BiH medije komentirao stavove njemačke vanjske politike i zauzimanje službenog Berlina za „građansku Bosnu i Hercegovinu“.

„Očito postoji veliki strah kod vladajućih političkih struktura u BIH koji su se prepali za svoje pozicije pa svaka pomisao na građansku BIH im ulijeva strah u kosti te se uporno nameće od Hrvata i Srba da je građanska BIH probošnjacka ideja, čak se spominje i lobiranje Erdogana kod Merkel za uspostavljanje građanske BIH što je teški apsurd.  Pa ne žive svi Hrvati u BIH u hercegovačkom kantonu.  Moramo napokon biti pravedni i uzeti u obzir činjenicu da se ovdje toj ideji protive političke elite sva tri etnički čista tora“, rekao je Juratović za vijesti.ba. SPD-ov zastupnik također je oštro kritizirao hrvatsku vladu navodeći da se ona „po pitanju BIH destruktivno ponaša“ te „navodno štiti  interese Hrvata u BIH“. Cijeli razgovor Juratovića pročitajte ovdje.

nino raspudicO očitom preokretu u njemačkoj vanjskoj politici prema BiH svoj je komentar u Večernjem listu napisao Nino Raspudić. „Šokantno je njemačko inzistiranje da se izbrišu konstitutivni narodi u BiH. Uzmemo li u obzir da je riječ o ustavnoj kategoriji, štoviše, o temelju BiH, ne samo one kakva je sklopljena u Daytonu nego se proteže unatrag do ZAVNOBIH-a, a i još prije njega, takvo njemačko djelovanje je ne samo protuustavno nego i zapanjujuće utopijsko“, tvrdi Raspudić. U svom tekstu analitičar iz BiH dotaknuo se i Juratovića kojeg naziva „automehaničarom iz Koprivnice“, a njegov stav o navodno destruktivnoj hrvatskoj politici prema BiH „čistom perverzijom“: „Građanska opcija je u višenacionalnim državama poput BiH uvijek krinka za nacionalizam brojnijeg naroda, a Juratović je maneken politike koju najbolje objašnjava primjer kuće koju čine bošnjački temelj, bosanska nadgradnja i građanska fasada. Njegov istup je konačna potvrda da Njemačka gura preustroj BiH u građansku, dvoentitetsku državu. Njemačka politika time ne štiti “mir i stabilnost”, već u službi bošnjačkog unitarizma po turskoj narudžbi stvara nemir i u najgorem scenariju provocira novi sukob“. Cijeli Raspudićev tekst možete pročitati ovdje.

Posebno je zanimljivo da Raspudić poziva Hrvate u Njemačkoj da se „pokrenu i pokažu da su neosnovane optužbe da je njihovo dijasporsko hrvatstvo samo folklorno, na razini domoljubnih koncerata i nogometnog navijanja“.

HSK„Hrvati u Njemačkoj, pogotovo oni porijeklom iz BiH, ako žele pomoći, moraju u ovoj izbornoj godini organizirati kampanju osvještavanja njemačke javnosti i neupućenih segmenata političke scene u to što njemačka vanjska politika čini njihovim sunarodnjacima u BiH, a time dugoročno i Hrvatskoj koja političkim eliminiranjem hrvatskog faktora u BiH ostaje bez ikakvog osigurača, izložena na tisuću kilometara granice srpsko-bošnjačkom i rusko-turskom pritisku“, tvrdi Raspudić.

Vjerojatno pri tome s jedne strane misli na hrvatsku diplomaciju koja se ne samo u ovom slučaju, nego i u brojnim drugim ranijim situacijama, primjerice u vezi s njemačkim stavom o arbitraži sa Slovenijom, pokazala inertnom i nedjelotvornom. S druge strane za pretpostaviti je da Raspudić ima na umu i krovne organizacije u Njemačkoj, kao što je „Hrvatski svjetski kongres Njemačke“ koji se o najnovijoj njemačkoj inicijativi u BiH (još) nije očitovao. S obzirom na usku povezanost HSKNJ-a s kancelarkom Merkel, tematikom i fondovima integracije, odnosno ovisnosti o njima, možda je iluzorno očekivati javna priopćenja i pisanje uz vjetar aktualne garniture kongresmena. Doda li se svemu tomu i njegovanje dobrih kontakata HSKNJ-a s Josipom Juratovićem te njegovo uzdizanje u zvijezdane oblake u nekim izdanjima Raspudićeva kućnog medija, svatko tko zna zbrojiti dva i dva odmah će se sjetiti izreke po kojoj vrana vrani oči ne kopa.

Ipak, za nadati se da će Hrvati u Njemačkoj još jednom smoći snage i uspjeti u lobiranju za položaj svojih sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini, pogotovo imajući u vidu sljedeće opće izbore u listopadu 2018. (M. Kolmanić, foto: M.A., Yerevani Axjik/wiki)

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *