U Berlinu književna večer „Razgovor o Domovinskom ratu i književnosti“

0
ivana sojat makarskaU Hrvatskoj kulturnoj, umjetničkoj i sportskoj zajednici e.V. Berlin (Karl-Marx-Strasse 2014-206) u petak 23.11. s početkom u 17:30 sati bit će održan „Razgovor o Domovinskom ratu i književnosti“. Gostuju Ivana Šojat, Tanja Belobrajdić i Ante Gugo.
Troje književnika i sudionika Domovinskog rata – Ivana Šojat, Tanja Belobrajdić i Ante Gugo – govore o iskustvima iz Domovinskog rata koja su prenijeli u svoja literarna djela.
Ivana Šojat rođena je 1971. u Osijeku, gdje je završila gimnaziju i dvije godine studija matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu. Osam godina živjela je u Belgiji te tamo diplomirala francuski jezik. Roman Šamšiel, 2002., nagrađen je na Kozarčevim danima u Vinkovcima Poveljom za uspješnost, a roman Unterstadt, 2009., osvaja nagradu za književnost Vladimir Nazor (2010.), nagradu Ksaver Šandor Gjalski za najbolji roman (2010.), nagradu Fran Galović za najbolje prozno djelo zavičajne tematike (2010.) i nagradu Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine (2010.). Roman Ničiji sinovi izašao je 2012., a Jom Kipur 2014.
Posljednji objavljeni roman Ezan je roman „o ljudima i čovjekovu dobru i zlu, o nama danas koji se i ne razlikujemo toliko od ljudi iz šesnaestog stoljeća. Ovaj roman, koji u svom naslovu poziva na molitvu, poziva prije svega na razumijevanje i vjeru u čovjeka“ (Fraktura, listopad 2018.).
Objavila je zbirke priča Kao pas, 2006., Mjesečari, 2008., Ruke Azazelove, 2011., i Emet i druge priče, 2016., eseje I past će sve maske, 2006., te zbirke poezije Hiperbole, 2000., Uznesenja, 2003., Utvare, 2005., Sofija plaštevima mete samoću, 2009., i Ljudi ne znaju šutjeti, 2016.
Prevodi s francuskoga i engleskoga jezika. Između ostalih prevela je knjige Amélie Nothomb, Rolanda Barthesa, Raymonda Carvera, Gaoa Xingjiana, Pat Barker, Nuruddina Faraha, Alice Sebold, Moussa Nabatija, Luca Bessona, Paula Austera i Mathiasa Énarda. Živi i radi u Osijeku.
Tanja Belobrajdić, dragovoljac Domovinskog rata, vukovarska braniteljica i umirovljena časnica HV-a, rođena je 19. lipnja 1970. godine u Vukovaru. Nakon pada Vukovara 18. studenog 1991., izvukla se iz grada u teškom proboju zajedno s grupom suboraca. Zbivanja posljednjih dana opsade Vukovara bila su joj inspiracija za nagrađivani roman Crni kaput. Taj njezin prozni prvijenac, objavljen 2015.godine, dobitnik je nagrade Josip i Ivan Kozarac (Povelja uspješnosti za prvijenac), te nagrade Društva hrvatskih književnika – Slavić, za najbolji prvijenac u 2015. godini. Piše poeziju i prozu. Idejni je začetnik tradicionalnog Festivala domoljubne poezije Pjesmom protiv zaborava, koji se već šest godina održava u Vukovaru u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. 2017. godine u izdanju Despot infinitusa objavljeno je i drugo izdanje romana Crni kaput.
Svoj drugi roman, psihološku dramu Žena moga muža objavila je 2017. godine i za njega je nagrađena nagradom Josip i Ivan Kozarac (Povelja uspješnosti za roman). Piše za magazin Vojna povijest i Vukovarske novine, kolumnu posvećenu braniteljima koji su poginuli u Vukovaru, pod nazivom Nisu zaboravljeni.  
Ante Gugo je rođen u Kninu 10. listopada 1963. godine. Novinarstvom se počeo baviti 1984., po dolasku na studij u Zagreb. Bio je dio skupine mladih novinara koji su pokrenuli Radio 101. Objavljivao je i u tadašnjem tjedniku za mlade Polet, a u Studentskom listu je bio urednik 1988. i 1989., u vrijeme kada su komunističke vlasti zabranile objavljivanje četiri uzastopna broja toga studentskog tjednika. Ante Gugo bio je uhićen i optužen za rušenje ustavnog poretka. Koncem 1989. ponuđena mu je suradnja u listu Danas, tadašnjem najtiražnijem tjedniku bivše SFRJ. Početkom Domovinskog rata počinje raditi kao politički komentator i ratni izvjestitelj za tjednik Nedjeljna Dalmacija, u izdavačkoj kući Slobodna Dalmacija, u kojoj je Gugo kao komentator i zamjenik glavnog urednika proveo svoje najplodnije profesionalno razdoblje. Objavio je šest knjiga. Da se ne zaboravi (1996.) i Politički labirint (2001.) zbirke su probranih Guginih tekstova o aktualnom vremenu. Roman za mlade Runo s temom Domovinskog rata objavljen mu je 2002. i 2017. godine (drugo izdanje). Povijesno istraživanje o raspadu SFRJ i Domovinskom ratu Oluja koju nismo mogli izbjeći objavio je 2015. godine (službeno izdanje MORH-a povodom 20. obljetnice Oluje). Ista knjiga 2016. godine prevedena je na engleski jezik pod nazivom In the Eye of the Storm. Povijesni roman o hrvatsko-srpskim međunacionalnim sukobima Žetva u polju otrova objavljen mu je 2017. godine. 
Ante Gugo autor je nekoliko dokumentarnih filmova, a pisao je i scenarije za stripove. Dobitnik je više državnih i vojnih odličja za zasluge u kulturi te za sudjelovanje u Domovinskom ratu.  (cd/pozivnica VRH u Berlinu, foto: Ivana Šojat (FB))

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *