Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK Kroatien) iskusan je i pouzdan partner, koji uvelike prati njemačke i hrvatske tvrtke prilikom ulaska na tržište EU, a pritomu nudi lepezu upoznavanja uvjetnih okvira poslovanja i sklapanja poslovnih kontakata. Zapravo je vrlo široka ponuda kojekakvih usluga i mogućosti navedenih pod brandom Deinternational, a dostupna je baš svim hrvatskim tvrtkama. Zimski glasnik Newslettera “Recht und Steuern” objavio nekoliko sadržajno zanimljivih tekstova, evo i tekst kojeg oznanjujemo Prava iz žiga u svjetlu pristupa Hrvatske Europskoj uniji, autorice Marine Poturičić Mladin dipl.iur.
Prava iz žiga u svjetlu pristupa Hrvatske Europskoj uniji
U sadašnjosti zahtjevno bi bilo osporiti iznimnu bit i tržišnu vrjednotu intelektnog vlasništva – baš onog kojeg čine i žigovi (eng. trade marks). Žig je zapravo ne odvojivo povezan s proizvodima ili uslugama koje njegov nositelj pod tim znakom nudi na tržištu i udjeljujuje mu djelotvorno sredstvo zaštite naglašenog (osobnog) identiteta, kao i sredstava uloženih u izgradnju ugleda na tržištu. Zaštita žiga poduzetnicima u Hrvatskoj osobito je bitna u današnje doba, stoga jer Hrvatska je nedavno postala dijelom jedinstvenog europskog tržišta a na kojem će dio njih tražiti svoje mjesto među jakom konkurencijom nastojeći i osigurati prepoznatljivost svojih proizvoda ili usluga.
Ipak s obzirom na velik broj dražva članica Europske unije, zapravo nije teško zamisliti kako se na zajedničkom tržištu menusobno „gužva“ ne baš pregledno mnoštvo žigova različitih vrsta, koji su registrirani u različitim sustavima. Izim žigova Zajednice (tzv. CTM žigova), koji se registriraju pri europskom Uredu za usklanivanje na unutarnjem tržištu (OHIM), a koji vrjede u čitavoj EU, iako na istom području paralelno postoje nacijini žigovi svake države članice, registrirani pri nadležnim tijelima u pojedinim državama, ali i ne znanirani („menunarodni“) žigovi registrirani u jednoj ili više članica kroz zaseban sustav, putem Svjetske organizacije za intelektno vlasništvo (WIPO).
U svjetlu toga, ulazak Hrvatske u EU hrvatskim je poduzetnicima donio određnene prednosti na području zaštite žigova, a istodobno je pred njih postavio nove izazove – obveze, zadaće i opasnosti. S jedne strane otvorile su se dodatne mogućnosti u pogledu strategije naročito kod registriranja žigova, budući da se registracijom jednog žiga Zajednice pri OHIM-u sad istodobno stječu prava iz žiga u Hrvatskoj i u svim ostalim državama članicama EU, a što umanjuje troškove registriranja. Ipak s druge strane u trenutku ulaska Hrvatske u EU, učinci svih žigova Zajednice automatski su se proširili na područje Hrvatske. Kako se ukupan broj žigova Zajednice u ovom trenutku približava milijunu, nije teško zamisliti brojne sukobe koje takvo mnoštvo žigova može izazvati, zbog istovjetnosti ili sličnosti s postojećim, valjano registriranim domaćim žigovima.
Ako se uporaba pojedinog žiga Zajednice suprotstavlja uporabi domaćeg žiga registriranog ili prijavljenog prije dana ulaska Hrvatske u EU (nositelj domaćeg žiga) da bi zaštitio svoje pravo iz žiga na hrvatskom teritoriju treba tužbom pred Trgovačkim sudom u Zagrebu zahtijevati zabranu uporabe takvog žiga Zajednice u Hrvatskoj. Sve u svemu nove okolnosti zapravo zahtijevaju znatno veći trud i pojačanu budnost na strani nositelja žigova, čak i u svrhu izbjegavanja ili sprječavanja mogućih sporova s tuđim pravima iz žiga i, zaštite osobnih prava od povrjede. Stoga je bitno da hrvatski poduzetnici budu svjesni svojih prava i mogućnosti koje su im na raspolaganju, da pravodobno zaštite svoje intelektno vlasništvo i da se spremni suoče s izazovima koje donosi europsko tržište. Istakla je u svojem tekstu Marina Poturičić Mladin.
Ivan Raos